
Noy Numango Hoore Ma
Sammeere
Annabo'en Allah mbaɗi wahayu dow baawɗe diina kalluka jey tinndinaama bee innde misaalu "Baabila." Fodde annabaaku, baawɗe man foondan doolugo e estugo en nder dewki fewre. Numango ko'e meeɗen e hollugo adilaaku timmiŋgu heedi Wolde Allah woni dabare woore en keɓrata hisrugo. Ɗereewol ngo'ol ɗon wi'a en noy enen, nuɗɗinɓe kakkilɓe, kuuwtinirta hakkilooji meeɗen ngam haa en mara hikma, nder wakkatiiji nawɗumji filti duniyaaru fuu.
Nafar
Tract
Suudu Defte
Sharing Hope Publications
Taskitiiɗum nder
21 Ɗemɗe
Ɗereeji
6
En njottake yeerere Gunnung Datuk neeɓaay ɓaawo yahdu juutngu. Mi jooɗidi bee soobaajo am keso, Adzak, ngam seyorgo gi’eteeɗum. Neeɓaay sam, gewta meeɗen huuciti gal bolle dow diina.
“Mi ɗon feeci nder numooji am,” Adzak wi’i. “Mi woodi gi’iki am halal dow duniyaaru.”
“Ooho,” Mi jaabi. “Mi nanɗo derke’en Malesiya’en ɗuuɗɗɓe annditini ko’e maɓɓe bana numooɓe rimɓe.”
Adzak jali. “Haani en numana ko’e meeɗen. To naanon woodi jiɓru ɗuuɗɗum. Ɗum hokkete ginnawol.”
“Ammaa noy yaake to a ɗon huuca saare?” Mi ƴami. “Haa lesdi Malesiya ɗo, derke’en ɗuuɗɓe mbi’i ɓe numooɓe rimɓe, ammaa haa saare, on ewnaaɓe nastugo nder aladaaji Islaama malla jey Budist’en. Ɗume on mbi’ataa saaro’en mooɗon?”
“Walaa ko mi wi’ataa ɓe,” Adzak jaabi. “Mi tokkan non ko ɓe ngiɗi. Mi waawan numugo ba mi dimo, ammaa mi sigan ɗum ngam am.”
Numugo nder fecaare Nafan naa?
Haa gure feere jey duniyaaru ndu’u, marugo nuɗɗinki fewre waawan senndirgo ma bee yimɓe ma, faartugo ma diga kuugal ma, malla koo mbarugo ma. Numango hoore ma waawan laatugo kalluɗum. Ammaa foti ɗum mara nafuda naa?
Duniyaaru meeɗen ɗon heewi bee numooji boɗɗi e numooji kalluɗi. Laawol gootol nafangol ngam fuɗɗugo senndirgo booɗɗum bee kalluɗum ɗum numugo e wolwugo dow maajum. To a soodi huunde caɗɗum–bana kaŋŋeeri, safran, malla iPhone–a soodataa nde non e ngartira saare. A linjitan nde e nandinan nde bee kuuje asiliije ngam gooŋɗingo a ɗon sooda nafar jey ɓuri wooɗugo. Non ɓe lincititta numooji boo.
Woodi jiɓru ɗuuɗɗum nder duniyaaru, e ndu ɗon tullita yaake yimɓe poonɗan doolugo jama’aare jaaba numooji maɓɓe jiɓaaɗi haa woɗɓe. Accu mi wolwane dow annabaaku feere tilimɗum. Nder deftere hiiɗnde masin ewneteende “Wahayu jey Yeesu Almasiihu”, annabaaku ɗon wolwa dow yimɓe jey ɗon ɗaɓɓa doolugo gi’ki diinaaji maɓɓe cakliiɗi haa yimɓe feere. Nde ɗon wi’a, “Ngol do’ake, Baabila, berniwol maŋngol do’ake! Ngol yarni ummatooje fuu njaram daakaareeku maagol masin, waato ngol waɗi daakaareeku ɗuuɗŋngu bee maaje" (Wahayu Yuhanna 14:8).
Bolle alaamaaje ɗe’e caɗaay faamugo. Baabila laatino berniwol ɓooymawol manaaŋgol, ammaa innde maagol yiɗi wi’igo “jiiɓru.” Berniwol ngo’ol “do’ake”, naa ngam ngol ɗon jiiɓi, ammaa ngam ngol yiɗaa accugo jiiɓru maagol. Ngol ɗon esta ummatooje jaɓugo daakaareeku maagol–waato, zambugo Allah gal jillugo dewki fewre e gooŋga. Ɓee jaɓi numooji pewe. Annabaaku ngu’u dow “Baabila” ɗon wolwa dow kawtal ruuhuuji duniyaaru jey naa tan ɗon jaɓa fewre ammaa tammi tefugo doolugo ka haa yimɓe jey ngiɗi ɗakkotirgo bee gooŋga.
Wahayu jey Yeesu Almasiihu anndini ɗum hiɓɓoto haa nyalɗe meeɗen. Teema a laari ɗum yotti ma timmi. Woodi yimɓe jey ɗon kuuwana Allah bee numooji peweeji naa? A maati a ɓilliiɗo nder hakkilo ma naa?
Ooho, ngam majjum on numugo bee fecaare woodi nafuuda.
Noy Numango Hoore Ma
Ɓurna Yimɓe ɗon ceyi tokkugo diina yimɓe maɓɓe. Ɓe numataa fodde nuɗɗinkiiji maɓɓe. Ɓe ɗon tokko al’aadaaji dinaaji jey anndinakaa malla jey ɗon ɓura waɗugo kalluɗum dow booɗɗum. Ndeego, koo aardiiɓe diina, jey kollata en laawol Allah, kamɓe on ɗon keewi bee rusiya.
Noy mbaaweten heɓtugo gooŋga? Mi ɗon sarwa yo en nuɗɗina annabo’en. Ngam ɗume? Woodi hujjaaji tati:
Annabo’en ɗon kolla anndal kayniingal jey garanɗum. Annabi Daniyel anndini baŋguki jey Europa haa joonde maara taariihaare jey margo duniyaaru. Yeesu Almasiihu (anndaaɗo boo bana Isa al-Masih) waɗi annabaaku dow gibbinki Urusaliima nder hiitande 70 ɓaawo daŋyeeki maako. Annabi Muusa (anndaaɗo boo bana Musa) waɗi annabaaku dow tariha Isma’iila haa dukki timmoode wakkati.
Annabo’en kolli anndal kayɗiniingal dow njamu. Annabi Muusa, mo yeɗi waɗan baakin duuɓiiji 3500 hande, faamtini sennduki nyawɗo bee jamo, dabare senndirgo bee ndiyamji kalluɗi, e jo’inolji mbargo gilɗi nyaw. O senndiri tageeki dabba dagiinga e karamnga. E o wi’i en taa en nyaama ƴiƴam malla ɓellere to en ɗon nyaama kusel dagiingel. Koo hande, ɓe’en jey ɗon tokko tinndinooje maako dow nyamdu e dookaaji njamu ngeɗan baakin duuɓi 15 ɓuran yimɓe luttuɓe.
Allah ɗon jaabana do’aaje nuɗɗinɓe jey kooli Mo e jey nuɗɗini annabo’en Maako.
Binndi annabo’en don keewi bee sawari—ammaa ngam heɓgo riiba diga maaji, haani en ekkita numugo bee ƴamɗe, foondugo nuɗɗinki meeɗen, e linjitugo gooŋga ngam nuɗɗinki meeɗen. Numugo laati yeɓre handunde jey diina gooŋga.
Joonta, ɗume saaloto to en linjiti aybe? Haa fuɗɗam nde ɗon nanndi gooŋga. Ammaa yaake en ɗon tefa ngam gooŋga, en ɗon puɗɗa laarugo wahalaaji bee numal nga’al.
Gooŋga laati nyo’i maajum non. Ka majjirtaako koo ɗume yaake to ka linjitake bee hakkilo. En ɓurtan linjitaago, en ɓurtan laarugo gooŋga.
Nuɗɗinɓe mari haaje laatugo ɓurɓe margo hikma nder duniyaaru ngam Allah ɗon ɗowa en nder laawol hikma. To a tawti hoore ma nder joonde haa a jarfaaka numugo bee feecaare malla ƴamugo ƴamɗe, kadi ɗum iiwaay diga Allah.
Allah ɗon ewna en lincititgo ɓadiiɗum ngam gooŋgaaku woodi sembe deydey jey ɓusugo linciteeki.
Ammaa Babilaa ɗon esta ma nder pewe e o joga ma ton gal maɓɓugo dammugal tinaare faamu.
To a jiiɓuɗo haa a ɗon maata bana a ɗon nder Baabila, wurta! War dow laawol Allah jey hikma. Numan hoore ma e ƴamu ƴamɗe cembiɗɗe. A miccitittaako sam.
A yiɗi ɓesdugo anndal dow Wahayu jey Yeesu Almasiihu naa? Useni Winndan min haa anndinki ki woni ɓaawo dereewol ngo’ol.
Ayaaje ko’aaɗe diga Deftere Allah. © Alliance Biblique du Cameroun, 2016.
Winndu ngam keɓa ɗereewol meeɗen jey habaruuji
Artu ngam anndugo ndey defte kese taaskinaama!

Taw' Janganɓe Maaɗa
Defte Baŋgiiɗe
© 2023 Sharing Hope Publications