Deeƴre ko fayti e Ruuhuuji Tunwuɗi

Deeƴre ko fayti e Ruuhuuji Tunwuɗi

Toŋngoode

Ruuhuuji tunwuɗi ina cemmbolini, kono wonaa haa no Yeesu Almasiihu semmboliniri nih. Ngol ɗerewol ina sifanoo en no Yeesu riddirnoo seyɗaneeji e yimɓe halkotonooɓe e no o wallirnoo ɗum'en haa keɓti cellal mum'en. Homo waawi waɗande en hono noon hannde. Deftere makko nde ina jaŋngina en kala ko cokluɗen anndu ko toŋngitta en e bone seyɗaneeji kay cokotaagal mum'en. A nde jaŋngina en kadi hol no mbaawirten reentaade woto en koomteede, fenooɓe puunta en hade Makko artude.

Jippin

Jinneeji ina baŋ yoo baŋ. No mbaawɗaaɗi noddirde fof, woni ruuhuuji, walla seyɗaneeji, walla jinneeji, ko ɗi kulɓaniiɗi tan. Seernaaɓe, wileeɓe, lohi e talki fof ina kuutoree hannde no feewi, kono mbela ɗum fof ina waawi en reende tigirigi?

Mbeɗa yiɗi haalande on geɗe tate beeɓɗe faamde ballooje en e ndeenka ko fayti e ruuhuuji tunwuɗi mbela hoɗon mbaasa wondude e kulol.

Ndeenka ko fayti e Ruuhuuji Tunwuɗi

Gorko o ko foppoldu mehru wonnoo homo wulla. Ko seyɗaneeji keewɗi o wondunoo, tee alaa fof baawnooɗo mo wallude. Yimɓe wuro makko etinooma toŋngirde mo callalle, kono o taƴa ɗum’en e semmbe kaawniiɗo o doga o faya genaale o hoɗoya toon. Heddii homo wulla ko tiiɗi homo ŋaaccira hoore makko keltine kaaƴe.

Haa nde gorko gooto arnoo biyeteeɗo Yeesu Almasiihu, ganndiraaɗo Iisaa Almasiihu.

Hakke no gorko o leeptiranoo, nde o ŋaaɓi hunuko makko ngam ɲaagaade ballal, jinne o wulli wi’i Yeesu yoo ummo ɗoon acca mo. Kono Yeesu salii yahde. Homo anndunoo ko kewnoo. E cuusal, o furii jinne o yo yaltu e gorko o.

“Woto weddoyo min e niɓɓere kunuus!” jinneeji ɗi ɲaagii mo. Ɗi mbi’i mo yo o rokku ɗi naatde e nder bamɗi-tuge gonnooɗi sara ɗoon. Yeesu yamiri ɗi yoo ɗi njaltu e gorko o ɗi naatoya e bamɗi-tuge karmuɗi ɗi. Ɗoon e ɗoon, gorko o heɓti cellal mum, oornde bamɗi-tuge nde fof ɓaɓɓitii to dow fooŋngo to yortoyii e nder weendu he.

Caggal ɗuum, gorko o hepti hoore mum. O heewi njaarooru! Kono wonaa e ngolɗoo ciimtol tan haaɗi. Yeesu Almasiihu ina joginoo semmbe mawɗo e dow ruuhuuji tunwuɗi. Kala ɗo o yahno, o toŋngita ɓe ruuhuuji tunwuɗi toŋngunoo. O rokki almuɓɓe makko ɓee ne baawɗe e dow ruuhuuji tunwuɗi:

Ƴeewee, Mi rokkii on baawɗe... e dow kala semmbe gaɲo o, hay huunde waawaa bonnande on. Kono noon, woto mbelto-ɗee e ko ruuhuuji ɗooftii on ko, mbelto-ɗee e ko inɗe mon mbinndaa dow asamaan ko (Aadi Keso, ganndiraaɗo Linjiila, Luka 10: 19-20).

So en ndewii e Yeesu Almasiihu, maa en ndaɲ jam e oo aduna, keɓen hoolaare e nguurndam ngarojam! Ƴeewen geɗe tate ballooje en haa mbaawen toŋngiteede e kulol ruuhuuji tunwuɗi.

Geɗel 1: Eewno Semmbe Innde Yeesu Almasiihu

Geɗel gadanel ngel woni mooltaade e Geno o e dow innde Yeesu Almasiihu. Enen ɓolɓe, en ngalaa semmbe. Kono so en noddii innde Yeesu Almasiihu e nguurndam men, ruuhuuji tunwuɗi ɗi nattat jogo semmbe! Yeesu wi’i ɗum ɗo ko fayti e almuɓɓe makko: “E innde am maa ɓe ndiiw seyɗaneeji” (Aadi Keso, Marka 16:17).

Tawi a gooŋɗinii e ɓernde maa fof Yeesu Almasiihu ina waawi toŋngitde ma, maa o waɗ ɗum! Waɗ ooɗoo duwaawu ɲaagoɗaa Geno, “Joomiraaɗo, mbeɗa ɲaagi maa yo a hakkit am e ruuhuuji tunwuɗi e dow innde mo nelɗaa o, Yeesu Almasiihu!”

Geɗel 2: Yiilo Laaɓal Nder e Boowal

Yeesu Almasiihu jaŋnginii wonde en potaani haɓɓondirde e ibiliisa. O wi’i, “Gardiiɗo oo ɗoo aduna nana ara, tee o alaa geɗal e Am” (Aadi Keso, Yuhanna 14: 30). Heɗen poti laɓɓinde koye men e geɗe ibiliisa fof no potiri.

E ko firti ibiliisa “alaa geɗal e men”? Ɗuum firti ko o alaa jey e ɓerɗe men walla e galleeji men. Mbeddoɗen lohi e talki ɗi nafataa hay huunde ɗi. Ndeentoɗen geɗe bakkaat hono filmuuji bonɗi, walla simmeeji kaaŋɗinooji, walla njaram tuurnojam hakkillaaji. Tawi en meeɗii jeyeede e haaldooɓe e maayɓe walla e wilooɓe, heɗen poti accude ɗeen geɗe ko yaawi. So en mbaɗirii hono noon, en laɓɓinat nokku men tawa seyɗaneeji mbaawataa wonde heen. Caggal ɗuum, heɗen poti ɲaagaade Geno yaafoo en, o laɓɓina ɓerɗe men nder.

Geɗel 3: Hebbin Nguurndam Maa Annoore

Caggal nde Yeesu Almasiihu toŋngit-maa e semmbe jinneeji, accu o wona ɗowoowo nguurndam maa. Woto woppu ɓernde maa mehre. Yeesu Almasiihu wi’i,

So tawii ruuhu tunwuɗo yaltii e neɗɗo, wonata ko e waɗde yah-ngartaa e nokkuuji joorɗi ina yiiloo ɗo fooftii, kono daɲataa. Ndeen o wiya, “Mboɗoni ruttoo galle am mo eggunoo-mi o.” O ruttoo tan, o tawa galle o ko meho ina fittaa, ina ɲaantaa haa yooɗi. E oon sahaa, o ruttoo, o addoya ruuhuuji jeeɗiɗi goɗɗi ɓurɗi mo bonde, ɗi naata e neɗɗo he, ɗi koɗa e mum. Hono noon, baɗtande oon neɗɗo ɓura gadane mum hittude (Aadi Keso, Macca 12: 43-45).

So tawii a laɓɓinaama toŋngita ɗaa e jinneeji, hebbin nguurndam maa e annoore deftere Yeesu nde, Deftere Seniinde nde. Yeesu Almasiihu ari hono “annoore e aduna, mbela kala gooŋɗinɗo [mo] ina waasa heddaade e niɓɓere” (Aadi Keso, Yuhanna 12: 46). Heɓ deftere Yeesu nde njaŋngaa nde ɲande fof mbela annoore Makko ina riiwa niɓɓere nde.

Ndeenka e ko Aroyta

Ngonɗen ko e laaci aduna ɗo seyɗaneeji ɓuri ɓeydude golle mum’en e semmbe. Yeesu Almasiihu loŋnginiino wonde hade makko artude, semmbeeji seyɗaneeji maa mbaɗ kaawisaaji ngam hoomtude gooŋɗinɓe ɓe. E won heen, jinneeji ngarat e mum’en hono mbaadiiji kulɓiniiɗi; e woɗɓe ɓe, ɗi peeɲa e mum’en hono no maleykaaji walla no maayɓe maɓɓe nih. Ibiliisa e hoore mum maa ƴettu mbaadi Yeesu Almasiihu!

Kono woto ɗee penaale koomtu on. So a ɗooftiima Yeesu Almasiihu, maa o rokku ma semmbe haa mbaawaa dartaade ibiliisa. Giɗo korsuɗo, kala ko cippirtaa e mum hannde, accu Yeesu Almasiihu toŋngit-maa heen!

So tawii haɗa yiɗi almuudo Yeesu Almasiihu ɲaagono-maa ngam toŋngite-ɗaa e ruuhuuji tunwuɗi, haɗa waawi jokkondirde e amen e ko winndaa koo caggal ooɗoo kaayit.

Copyright @ 2023 by Sharing Hope Publications. Ɗee golle ina mbaawi fecceede e woɓɓe tawa wonaa e coggu hay so alaa yamiroore.
Binndi ɗi ittaa ko e deftere Pulaar wiyeteende AADI KESO, nde Alliance Biblique au Senegal jaayni, te rokkiri yamiroore yo nde huutore.

Winndo e ɓataake amen kabaruuji

Won idotooɗo anndude nde binndanɗe amen kese njaltata!

newsletter-cover